Ne samo to, nego nije točno da se o prelasku na open source razmišlja prvenstveno "zbog smanjenog proračuna", već zbog standarda, sigurnosti i ravnopravnog natjecanja. Također, nije točno da je "sigunost boljka open sourcea zbog otvorenosti", već upravo suprotno.

Ivan Guštin

Napisao: jimbosimo
Nisam bio na tribini tako da sa zanimanjem pratim sve reakcije i rasprave o tribini.

Sve do zadnjeg odlomka tekst mi se cini ok,
ono sto mislim da bi trebalo istaknuti je dio recenice pri kraju teksta:

"Dvije boljke Linuxa i općenito otvorenog softvera su pitanje sigurnosti koju oni donose, budući da je kod dostupan svima..."

Mislim da je ovo nerazumijevanje najproblematicnije jer je u potpunosti suprotno filozofiji, a i cinjenicama na kojoj pociva open source.

Isto tako ne znam kako da prokomentiram ostale podatke koje je iznio autor teksta:

* "No vjerojatno još veći problem je taj što su
udruge Linuxa male i nedovoljno koordinirane
s malim brojem partnera, te je pitanje kako bi
se snašle u velikim i zahtjevnim poslovima
implementacije sustava, te u pružanju
podrške."

Je li to autorov zakljucak ili je to izneseno na tribini ? To nije jasno...

* "Iznesen je i prijedlog da se donese zakon
kojim bi se sastavljače računala obvezalo da
ponude proizvode s instaliranim Windowsima ili
Linuxom, uz različitu cijenu."

* "Ono što su zapravo tražili linuxaši je da im
se pruži bilo kakva prilika da se mogu
ravnopravno natjecati za projekte, a sada sve
ostaje na odlukama mjerodavnih tijela."

Nisam bio tamo pa bi volio cuti neke komentare na te tri recenice.

Pa to je i navedeno u zadnjoj rečenici, "Ono što su zapravo tražili linuxaši je da im se pruži bilo kakva prilika da se mogu ravnopravno natjecati za projekte, a sada sve ostaje na odlukama mjerodavnih tijela.", a onu rečenicu o prijedlogu zakona sam shvatio kao uspuz navedenu.

Ja sam bio tamo i mogu reci da je meni Vecernjak sasvim ok napisao. MxRay, po cemu ti je zutilo Vecernjakov tekst?

Daklem, naslov na prvoj strani Večernjaka. Tipičan da privuče čim više pažnje: "Hoće li Microsoft izgubiti posao s hrvatskom Vladom?" "Zbog nedostatka novca državi isplativiji Linux"
"..glavni problem u cijeloj priči je novac..." kojoj je to vladi glavni problem bio novac, svaka vlada ako joj je do nečeg stalo nadje novac. Možda ovoj vladi nije stalo do informatizacije svojih transakcija s gradjanstvom i rada na e-governmentu, jer poznato je da u kratkoročnim projekcijama sva IT rješenja bilo FLOSS ili proprietary podjednako koštaju u komercijalnoj implementaciji. Dobit od FLOSS orijentacije je na dulje staze i tek ta dugoročna dobit od FLOSS rješenja ih čini ekonomski isplativijim.
Zatim spominjanje dvije boljke Linuxa... Prva otvorenost je zapravo ono što ga čini boljim i sigurnijim, druga "udruge Linuxa.." ?!? Kakve udruge, jedan je HULK, a ima još udruga koje promoviraju FLOSS, npr. MI. Medjutim ni HULK ni MI nisu dileri i sistem integratori za Linux da se snalaze u velikim i zahtjevnim poslovima implementacije. Postoje mnoge sistem integratorske firme u Hrvatskoj koje će sutra osnovati Linux odjel bez obzira što su recimo i Microsoft Gold Partneri, ukoliko im se to učini zanimljivo za razvoj vlastitog poslovanja i širenje tržišta. IT posao je IT posao, bilo to s Microsoftom i Windowsima, IBMovim UNIXom, Linuxom ili Apple računalima i profesionalci rade po podjednakim pravilima struke. Osim tog na kraju tu je i veliki plavi sa svojim global services, a negdje unutra su i pioniri na hrvatskom IT tržištu s FLOSS rješenjima ili aplikacijama kao što su ELIN, HOLOBIT i OPSUS.
Pointi opreme i članka nisu na onome što je npr. g. Dragičević govorio - strateška orijentacija na FLOSS po svaku cijenu zbog sveg onog što FLOSS pruža za neovisan visokotehnološki razvoj zemlje i društva - , a medju tim je ušteda jedan od manjih benefita već su onakvi da budu čim zanimljiviji čitateljima, kako se autoru valjda čini, a ne idu u smjeru prosvjećivanja. No, da se razumijemo, to što je to žutilo to uopće nije loše. Nama kao FLOSS zajednici danas trebaju što bombastičniji naslovi i što nategnutije teze o uštedama, glasine o korumpiranosti, nestručnosti i nesposobnosti ekipe iz bivše vlade jer tako će se pokrenuti kritična masa ljudi koji promišljaju o FLOSSu kao rješenju.

Eto, mozda je autor ipak svjestan toga pa namjerno tako napisao :)

Napisao: MxRay
Samo da se ispravim u jednom detalju. Ima jedna implementacija open source paketa koja odmah nosi 500USD uštede po radnom mjestu, a dugoročne uštede zbog čitljivosti formata datoteka bilo čime i bilo kad su nemjerljive. Provjereno i izračunato. To je uvođenje OpenOffice.org paketa.
MS Office paket stoji nešto više od 550USD po radnom mjestu, trošak instalacije i inicijalne obuke krajnjeg korisnika za OpenOffice.org je cca 50USD. Organizaciji ili poduzetniku koji se odluči za OpenOffice.org ostaje 500USD za nešto drugo. Da ne navodim i da je riješio kreiranje pdf dokumenata.
Npr. ako država ima cca 20000 desktopa implementacija OpenOffice.org bi je stajala 1.000.000 USD, a za te novce se puno templatea, formulara i makroa može napraviti, uključujući i inicijalnu obuku krajnjih korisnika, a sve to što se proizvede u projektu slobodno se može podijeliti lokalnoj samoupravi, gospodarstvu i građanima na uporabu. Kako se onda korist multiplicira neću ni računati.
Ušteda je ovdje 20.000*550-1.000.000=10.000.000USD
Znači državi se za 20.000 tisuća MS Office licenci isplati platiti najviše 50USD po radnom mjestu. Još ne bi bilo loše da se RH pokloni i Acrobat uz svaki Office za kreiranje pdf dokumenata :))
Hint:
Preimenujte neku OpenOffice.org u .gz (vi zapravo nemorate samo je otpakirajte) ili .zip, raspakirajte i pogledajte što ima unutra. Vjerujem da će mnogima puno lijepih stvari za tzv. enterprise uporabu pasti na pamet.

A sta napraviti kada je formular u xls formatu, kojeg treba ispuniti, a on napise: "Prekoraceno je 32000 redaka, ostalo cu odrezati!"?

Stavio sam OpenOffice, i radilo je pola godine, ali svijet je zahtjevniji od njegovih mogucnosti...
Za sada, naravno.

Jedan moj kolega je koristio AutoCAD za pisanje tekstualnih dokumenata, a mogao je i trebalo je to da radi u Wordu.
Zar ne misliš da 32k redova prevazilazi mogućnosti alata kao što je OpenOffice, a i Excel, možda treba da razmisliš o upotrebi baze podataka (MySQL)?

Evo ti stvarnost:
OBRASCI TFI JAVNIH DIONIČKIH DRUŠTAVA

http://www.fina.hr/default.asp?gl=200312020000003

Obrazac TFI-POD.xls

Nadam se da ce nam OpenOffice 2.0 donijeti nesto bolju poziciju u odnosu na M$...

Mislim da Linux ima neke sanse, tek kada se zavrse SharpDevelop i Mono te Wine projekti.

U tome i je kvaka zasto je potrebna podrska drzave. Drzava, drzavna uprava i njene agencije bi takve formulare onda davali i u M$ i open formatima, a ne silili svoje podanike da trose novac koji mogu korisno upotrijebiti.
BTW OpenOffice.org je sasvim upotrebljiv za ono sto 90% korisnika radi s office paketima, a preostalih 10% se ionako znaju snaci.
Inace, sto pise u redovima iza 32000. retka, bas me zanima?