Odobrio: kost. Napisao: domazd.
Ljetni dopusti još su uvijek u punom jeku, pa je stoga vjerojatno mnogima u hrvatskoj linuksaškoj pa i široj informatičkoj javnosti do sada ostalo nepoznato, da je još 06. kolovoza o.g. u nizozemskom gradu Neunenu u 72 godini života preminuo jedan od pionira i velikana svjetske informatičke znanosti Edsger Dijkstra.

Budući je svojim vizionarskim radom i djelom nesumnjivo zaslužan za - naizgled "samo" posredan ali nipošto neznatan - utjecaj na razvoj i funkcioniranje GNU/Linuxa kao uostalom i svih UNIX-a, ali i drugih danas poznatih operacijskih sustava, podsjetimo se na trenutak u znak sjećanja i na ovome mjestu tog lucidnog čovjeka.

U osmrtnici Fakulteta za računarstvo Teksaškog Sveučilišta u Austinu (savezna država Texas, SAD), na kojem je Edsker Dijkstra (11.05.1930 - 06. 08.2002) djelovao sve do umirovljenja 1999. godine, navode se brojne zasluge, počasti i odličja, koje je tijekom svog života osvojio taj izvanredni znanstvenik.

Pored ostalog, Dijkstra je bio idejni tvorac strukturiranog programiranja a razvio je i programski jezik ALGOL, kasniju polaznu točku za C, Pascal i njima srodne jezike.

Glasovit je njegov članak ""Go To Statement Considered Harmful"", u kojem je žestoko napao pravljenje sadržajnih skokova naredbom "goto" u jezicima FORTRAN i COBOL. Time je izazvao jedan od najpoznatijih prijepora u povijesti informatike. No, vrijeme mu je dalo za pravo. U modernim programskim jezicima naredbe "goto" ili uopće više nema ili je pak nalazimo u vrlo ograničenom obliku. Jednu od - u tom kontekstu - valjda najpoznatijih iznimaka i opet možemo naći u batch-jeziku Microsoftovih DOS/Windows-a, koji je do sada i inače po mnogo čemu neugodno zapadao u oči mnogim programerima i korisnicima.

Legendarna je i jedna od svojevremenih Dijkstrinih izreka, naime ona, koja tvrdi kako "uporaba COBOL-a osakaćuje mozak, pa bi stoga njegovo podučavanje trebalo smatrati zločinom". U istom članku se sličnim nazorima izjasnio i o programskim jezicima FORTRAN, PL/I, BASIC te o APL-u.

Dijkstra inače važi kao izumitelj "semafora" za nadzor računalnih procesa a mjerodavno je sudjelovao i u razvoju prvih računalnih operacijskih sustava. Uostalom, pojmove kao što su primjerice "vektor" ili pak "stack" u informatičkom smislu tih riječi, zaveo je upravo Edsker Dijkstra...

Plodove ovdje samo naznačenog životnog djela profesora Dijkstra na trajno su uživanje nasljedili sadašnji i budući naražtaji programera i korisnika na svim znanim računalnim platformama i pod svim operacijskim sustavima, pa tako i GNU/Linuxu. Na nama je i da to ne zaboravimo.