Pravi Linuxaši već kod prve podjele rezerviraju mjesto za Linux i ne treba im poslije nekakav alat poput PM-a. To je samo za ove instant Linuxaše koji ga malo instaliraju, pogledaju pa pobrišu njegovu particiju kada im dođe neka super nova igra ili neki divx. Ima i jedna free stvar koja se zove fips a koju su izgleda svi zaboravili ali koja je savršeno radila svoj posao a nije bila teža od 50K.

Napisao: domazd (domazd at mail dot ru)

Hmmm, s tako jasnom slikom "pravog" linuksaša, unatoč isrcpnoj GNU/Linux dokumentaciji, imam svojih problema.Ta čudna zvjerka naime nigdje nije specificirana.

Iako sam pisac predmetnog članka, dozvoli mi da Ti ne kao autor, već kao korisnik-laik jednog stolnog računala iznesem i obrazložim svoje potpuno suprotne nazore. Budući bih pri tome želio izostaviti onu osobnu komponentu, drago mi je da se da si svoje mišljenje iznio anonimno.

Kada netko tako eksplicitno naglašava ono "praaavi", u sjećanje mi dozove sliku iz zlatnih godina već davno prohujalog računarskog maspoka: mladac, zapuštene vanjštine, koji sa svježom diplomom magistra informatičkih znanosti u stražnjem džepu svojih "levisica", uz kavu i kokakolu, žvačući hladnu pizzu nervozno psuje na engleskom i izdaje kao lakat duge naredbe svom UNIX/Linux sustavu, s kojim se i inače najbolje razumije.

No, ne snose li takva stereotipna stajališta o onom "praaavom" linuksašu izravnu odgovornost za to, što primjerice jedna moja prijateljica - rođena zagrebčanka, inžinjer tekstilne tehnologije zagrebačkog sveučilišta - niti čula nije za UNIX/GNU/Linux? To je tako, iako je njena vlastita web-prezentacija smještena na jednom GNU/Linux/Apache - poslužitelju? Osim Windowsa, poznaje još i MS Office te Corel Draw, koji po vlastitim riječima pokreće svaki put, da bi pogledala jednu malu nevinu grafiku.

Ako je tako s našom tehničkom inteligencijom, kakvo je tek onda stanje među neakademski obrazovanim ljudima naše zemlje?

Za dobro samog GNU/Linuxa i uopće računarske pismenosti u Hrvatskoj, nadam se da su takva elitistička i u biti uzurpatorska stajališta ipak passé.

Premise GNU-pokreta i operacijskih sustava GNU/Linux se (ako sam to dobro shvatio) ne mogu svoditi na "prave" i one druge, drukčije, suprotne, neprave ili možda čak lažne?

Osobno, GNU/Linux sam susreo i instalirao po prvi put tek negdje potkraj 1998g. GNU/Linux je tada još bio u debelim "user-friendly"-povojima.

Od sredine osamdesetih na ovamo sam si svake dvije-tri godine redovno kupovao novo, u svemu suvremenije računalo.

Uz kupljeno računalo sam svaki put dobijao pored aktualnih MS-ovih operacijskih sustava (imam ih još negdje 4-5 komada) i gomilu - djelomično vrlo vrijednog softvera (MS Office, razna grafička rješenja itd.). I od svog pružatelja ADSL-usluga sam dobio vrlo kvalitetnih Windows programa. Za nekih barem pet-šest tisuća maraka sam tijekom tih godina i sam dokupio raznih programskih paketa. Iako je od svega toga danas aktualno možda niti desetak posto programa, zašto bih se toga odricao?

Do prije koji mjesec je primjerice podrška scannera u GNU/Linux/UNIX svijetu bila simbolična, a kakvoća dobivenih grafika više nego mizerna. Slična situacija još uvijek vlada i kod nekih drugih vrsta/modela očvrsja.

Mnoga grafička, razvijateljska ili multimedijalna rješenja (primjerice iz kuća Adobe, Macromedia itd.) nemaju niti će uskoro imati ozbiljniju konkurenciju van MS/Mac operacijskih sustava.

Još i dan-danas pod svim GNU/Linux sustavima je dobro pri ruci imati dva-tri različita web-preglednika, kako bi se ispravno, potpuno i bez rušenja otvorile pojedine, ništa posebno komplicirane stranice.

Uz dužno poštovanje idealistima i phreaks-ima, ali neke kao lakat duge naredbe na zapovjednom redku pod UNIX/Linuxom idu doista strašno na živce, pa je neke stvari možda ipak bolje obaviti pod OS koji će korisniku skratiti muke i uštedjeti vrijeme.

Većina tvrtki, trgovina, ustanova itd. svoje promo/demo CD-e tiska (već i zbog troškova) isključivo za rad pod MS-sustavima.

Podrška, programski dijalozi, web ponuda, literatura, savjeti za korisnike MS-sustava su na hrvatskom jeziku daleko brojnija i kvalitetnija. Korisnici GNU/Linuxa, Mac-a, BSD-a itd., u Hrvatskoj moraju naučiti izvrsno vladati nekim tuđim jezikom, kako bi uopće došli do potrebne odgovarajuće informacije.

S obzirom na drsko visoke cijene Microsoftovih proizvoda i nekih od aplikacija koje za svoj rad iziskuju Windowse, restriktivnu licenčnu politiku Redmonda, kao i neslavnu i nelijepu špijunsku aktivnost (ispočetka samo za svoj račun, u novije doba i za "Alexu" a ubuduće i tko zna koje sve ne informatičke lešinare) kako samog MS-OS-a tako i pojedinih aplikacija, je svakako preporučljiv neki alternativni OS kao što je to do daljnjega GNU/Linux.

Situacija na polju kučnih računala - svim GNU/Linux-promjenama na bolje unatoč - za potencijalne korisnike GNU/Linuxa po pitanju samog OS-a nikako nije tako jednostavna i jednoznačno crno-bijela. Nakon poslužitelja, GNU/Linux se tu tek treba dokazati. Kako je posljednjih par mjeseci krenulo, izgledi su jako dobri. Utoliko su arogantna OS-isključivost i pejorativni odnos prema korisnicima-laicima u svakom slučaju neumjesni.

O profesionalcima, koji i nemaju uvijek potpuno autonomnu slobodu izbora datotečnog/operacijskog sustava, na ovom mjestu (uz to još i kao ne-stručnjak) ne bih govorio.

Stoga sam sretan, da jedna alatka (ne samo za kreiranje particija već i njihovo održavanje), kao što je PM uopće postoji. Svojih novaca je do posljednje lipe vrijedna.

fips je jedan vrlo simpatičan i lucidan pokušaj na polju programerstva, ali niti svojom predodređenom namjenom a još manje opsegom, udobnošču i kvalitetom svojih funkcija - ni u kućnoj a kamo li u profesionalnoj primjeni - ne konkurira PartitionMagic-u niti će to uskoro moći.

Ali to je uostalom slučaj i sa svim drugim programima slične namjene pod svim znanim OS-platformama.