Naziv izdanja: Lycoris Desktop/LX Update /Amethyst2 (Build 46)

Uzorak: Unsupported Download Edition, bez Source i DevTool kompaktnih diskova

Lycoris je mala, vrlo komercijalna i poprilično ambiciozna distribucija, utemeljena 2000. godine sa sjedištem u Redmondu, savezna država Washington, SAD. Samo nekoliko stambenih blokova dalje - kažu - smjestila se i svima dobro znana softverska tvrtka, prepoznatljiva ponajviše zahvaljujući svojim "prozorima". Lycoris su navodno osnovali dečki (njih petorica), nakon što upravo ondje nisu uspjeli dobiti zaposlenje.

Je li onda začuđujuće, što si je bivši Redmond Linux, a od nedavna Lycoris, za cilj postavio sastavljanje jedne Linux-distribucije, koja će (ne samo svojim izgledom) na kućnim računalima (prije svega širom zemlje neograničenih mogućnosti ali - zašto da ne - i ostatka svijeta) slijediti aktualne koncepcijske XP-trendove, sve pod vlastitim marketinškim sloganom "Linux is for everyone"?

Za pokusnu instalaciju i rad s Lycorisovim Linuxom je korišteno Fujitsu-Siemensovo računalo s procesorom AMD Athlon 950MHz, 256 MB RAM-a na Biostarovoj M7VKA matičnoj ploči s Nvidiinom GeForce 2MX grafičkom -, VIA AC97 zvučnom -, te Realtekovom RTL8139 PCI mrežnomom karticom i Siemensovim ADSL-priključkom. Na USB-priključcima pisač HP DeskJet 930c i scanner Plustec OpticPro UT12, a putem PS/2-priključaka spoj s Fujitsu/Siemensovom tipkovnicom i mišom s kotačićem. Računalo posjeduje i DVD te CD-RW pogone.

Standardna instalacija traje dobrih petnaestak-dvadeset minuta. Pojedine postavke za konfiguraciju X-sustava korisnik može već tijekom instalacijskog postupka prilagoditi vlastitim uvjetima, mada ovdje za to nije bilo potrebe, budući je instalacijski program već sâm u potpunosti prepoznao sve sastavnice sustava i predložio ispravna rješenja.

Na odmet svakako ne bio oprez pri uporabi u instalacijsku rutinu ugrađene alatke za particioniranje čvrstog pogona; iako je u stanju besprijekorno oblikovati nove ili pak smanjivati već postojeće particije, ipak je za rukovanje osmišljena poprilično nepregledno, tako da ako se primjerice Lyzardu dozvoli da po svojoj volji samostalno oblikuje nove particije, može lako dogoditi, da bez pitanja i dozvole korisnika izbriše sve podatke s dotičnog diska.

Izvrsno rješenje s korisničkog gledišta predstavlja vremenska usklađenost instalacije programskih paketa uporedo s napredujućim koracima pri konfiguriranju grafičke kartice, monitora, omrežja, korisničkih računa s lozinkama, pisača i vremenske zone. Na koncu treba još i izabrati dizač operacijskog sustava (grub/lilo) te za slučaj nužde pohraniti podatke za podizanje sustava na disketu.

Ukoliko instalacija paketa slučajno potraje duže od konfiguracije, instalacijski program će korisnika pozvati da se u međuvremenu zabavi igranjem pasijansa.

Šteta je pak, što se programeri nisu sjetili (ili odlučili) korisniku već tijekom same instalacijske rutine pružiti mogućnost za uspostavljanje mrežnog pristupa putem ISDN-a, a isto vrijedi i za konfiguraciju DSL-priključka. No, Lyzard će barem biti od koristi brojčano još uvijek najzastupljenijim vlasnicima analognih modema.

Na zaključak instalacije Lyzard još jednom pregleda čvrsti disk, te - ukoliko se tamo naravno nalaze i druge particije - stvara odgovarajuće poveznice u izborniku Network Browser. Usput: Lycoris je u stanju učitati i podatke s particija pod XP-Windowsima.

Time je instalacija ujedno i okončana, pa se sustav automatski spusti i iznova podiže.

I stvarno: odmah s prvim log-inom korisniku se ukazuje grafička radna površina Lycorisovog GNU/Linux operacijskog sustava tapecirana zeleno-brežuljkastim krajolikom iznad kojeg se u beskrajnom nebeskom plavetnilu valjaju bijeli oblaci.

Skoro istovremeno se ukazuje i neizbježni "Tip of the day".

Na treći pogled korisnik će u lijevom gornjem kutu uočiti četiri - svima već od nekuda poznate - ikonice s odgovarajućim natpisima ispod njih (My Linux System, Network Browser, Personal Files, Recycle Bin). Dakako, pri grafičkom oblikovanju sučelja su korištene isključivo one boje, koje korespondiraju s XP-predloškom. Nisu zaboravljeni ni vrlo čitljivi antialiased fontovi.Ukratko, privid je skoro do u sitnicu hotimice savršen. I ugodan. Rekao bih: dosta ugodan.

Izborom nekog od već pomenutih icona korisnik može - slično kao i na nekom Windows-računalu - istraživati svoj sustav i mrežna mjesta, upravljati svojim datotekama u vlastitom direktoriju ili ih pak odstraniti u koš za otpadke. I odmah započeti s radom ili zabavom.

Lycosovi programeri i praktički nastoje dosljedno slijediti premisu, koja nužnost dodira korisnika sa samim operacijskim sustavom pokušava svesti na što je moguće manju mjeru, kako bi se utoliko više mogao posvetiti svojim zadatcima i vlastitom stvaralaštvu. Stoga nema ni svih onih brojnih alata i programskih paketa za razvoj programa i sustava na koje su inače navikli korisnici gotovo svih drugih Linuxovih distribucija.

Doduše, svom visoko postavljenom cilju u pogledu ergonomičnosti distribucija se uspjela približiti "samo" utoliko, što se korisnik zahvaljujući vrlo pojednostavljenom ustroju izbornika kao i automatiziranim dogradnjama (bar isprva) doista ne mora isuviše gombati oko stvarne prirode i pojedinosti u načelima na kojima počiva sam operacijsko-programski sustav.

Lycorisov proizvod, koji dijelomice sadrži i elemente zasnovane na Calderinom "Open Linuxu", podržava Red Hat Packet Manager, tako da do stanovite mjere zapravo uopće ne bi smjelo biti poteškoća u integraciji i onih paketa, koje sam Lycoris nema u svojoj ponudi, a tih kao što sam već gore naznačio, nije malo.

S druge strane je - već zbog prirode samog izbora i broja u distribuciji zastupljenih programskih paketa - pitanje vremena, kada će novopečeni vlasnik Lycorisovog Linux-paketa dospjeti na granice ergonomičnosti i autonomnog rada svog operacijskog sustava, te na koncu ipak biti prisiljen učiti (ako još ne zna) ono, što korisnici drugih distribucija odavno znaju, e da bi onda u okviru sustavom zadanih mogućnosti sam bio u stanju instalirati ili prilagoditi neku od aplikacija, koje proizvođač inače možda (još) ne nudi u svom softverskom paketu.

Uostalom, evo što Lycorisovi izbornici nude:

Internet: Mozilla Web Browser 1.0, Mozilla e-mail, gFTP 2.0.8, Licq, KSirc, kppp 2.4.1, kppp log viewer, AOL-Chat via AIM

Productivity Software: Koffice 1.1.1 (KWord, KOrganizer, KSpread, Kpresenter, KAddressBook), Kapital 0.9.7a - Personal Financial Manager for Unix - demo inačica ograničena na 50 transakcija)

Games and Puzzles: Asteroids, Backgammon, Battleship, Chess, Galaga, Minesweeper, Shisen-Sho, Solitaire, Taipei, Tetris

Pictures and photos: GIMP 1.2.2, KDE Fractal Generator 1.3, KView1.9.2, KSnapshot, Kooka 0.3 Scanner Program, Digital Camera Import Utility

Music and Movies: Real Player, kscd 1.3.2 CD-player, Xmms 1.2.5, Kmix, KMidi, Motv, xine-ui 0.9.10 (DVD/DiVx player)

Accessory Programs: Acrobat Reader, ark Archiver, Calculator, KOnCD 1.0rc2, Kdict (online-rječnik), KEdit, KdeprintFax, KFax, Screen Magnifier, KDE Floppy Formatter, Konsole 1.0.2

System Management:Control Center, Update Wizzard, Remote Access Control, Desktop Sharing, Install New Software, Menu Editor, Managers for running processes, Partitions, Files, Packages, Printer Queues

Help and Support: KDE Help Center, Tip of the day, Request support assistance (čarobnjak za korištenje Lycorisovih internet-službi uz zadavanje odgovarajućeg ID-a)

S prvog od tri CD-a se osim toga još mogu doinstalirati i kfontinst, kmail, knode, konqueror, mailx te kmenuedit.

Na sveukupno tri kompaktna diska (binary-512 MB, source-380 MB, devtools-167 MB) se pored gore navedenih aplikacija i Linuxovog jezgra 2.4.18 nalaze između ostalog još i autoconf 2.13, BIND 8.2.3, CUPS 1.1.12, GCC 2.95.2, GTK+ 1.2.8, iptables 1.1.2, KDE 2.2.2, OpenSSH 3.4p1, OpenSSL 0.9.6c, Qt 2.3.1 te XFree86 4.2.0.

Inače, pošto je za instalaciju dostatan samo prvi, sadržaj preostalih dva diska mi je iskreno rečeno ostao nepoznat, jer ih nisam ni snimao. Sukladno tomu ovaj moj osvrt njih niti ne može uključivati, iako sam uvjeren, da na moj cjelokupni dojam i procjenu baš i ne bi imali presudan utjecaj.

Lycoris registriranim korisnicima svoje distribucije pruža dvomjesečnu podršku putem elektronske pošte i posebnog foruma

Iako se nekima (pa ni meni) možda to na prvi pogled ne čini tako, tko zna...? Možda je upravo Lycorisov GNU/Linux na početku onog pravog puta do svoje ciljne skupine korisnika, a to su velikom većinom ljudi, koji se programiranjem i pojedinostima iz unutrašnjeg života jednog računalnog operacijskog sustava ne žele isuviše opterećivati.

Veliki dio platežno vrlo sposobnih potencijalnih korisnika, čije se znanje i navike pri ophođenju s računalima svode na dva pritiska prstom na gumb (uključeno/isključeno), te - uglavnom - intuitivni rad s konkretnim aplikacijama (koje su programeri prethodno tako dobro napisali da je to i moguće bez posebne obuke) stanuje upravo na sjevernoameričkom kontinentu. Lycoris baš njima, prvenstveno dakle tzv. prosječnim Amerikancima, za 30 odnosno 40 dolara (koliko stoje jedna od dviju komercijalnih inačica) nudi posebno prilagođenu distribuciju s većinom potrebnih aplikacija.

Još prije samo godinu-dvije unazad tržište još nije bilo dovoljno zrelo za jedan Desktop-Linux. Zadovoljstvo je vidjeti, da se u međuvremenu i to počinje polako mijenjati. Uz to, opće je poznato, da većina američkih saveznih država i kanadskih provincija drakonski sankcionira kršenja autorskih prava i licenci (tj. proizvodnju, raspačavanje i uporabu nelegalno kopiranog softvera), što bi također moglo ići na ruku i biti jedan od posrednih poticaja za širenje GNU/Linuxa pa tako i Lycorisa u kućnoj radinosti.

Vrlo lijep design korisničkih sučelja i jednostavna funkcionalnost ipak ne mogu prikriti činjenicu, da distribucija zahtijeva još podosta rada na njenom konačnom oblikovanju. Dozrijevanju.

Do sada su se njeni tvorci koncentrirali uglavnom na korisnike s engleskog govornog područja, tako da je jezična podrška drugih (među inim naravno i hrvatskog) jezika u potpunosti zanemarena. Ukoliko se s vremenom namjeravaju pojačano usmjeriti prema europskim tržištima, onda je proširenje jezične ponude neizbježno. I u vrlo učinkovitom Lyzardu - alatu za instaliranje i konfiguraciju sustava - vjerojatno još ima skrivenih mogućnosti, koje nisu u cijelosti iscrpljene (omrežje, ISDN, xDSL, scanner). A kao što već više puta rekoh, ne bi naškodilo, ni kada bi se u distribuciji pronašla još po koja korisna aplikacija više...

Sve u svemu: Već u skladu s reakcijama tržišta, Lycorys će zacijelo još biti prinuđen mijenjati izgled, koncepciju i sadržaj svog proizvoda. Kao i druge distribucije uostalom.

Trenutno tj. gore opisano stanje stvari je po mom mišljenju tako, da je Lycorisov Desktop/LX za početnike na računalima uopće - vrlo dobar, za početak pod GNU/Linuxom za one koji dolaze s MS Windowsa - dosta dobar a za naprednije korisnike, programere i administratore u potpunosti - nedovoljan. Zaključni prosjek - dovoljan.